Snažan glas za besplatan popravak

Snažan glas za besplatan popravak

Koji su trenutni najveći izazovi za neovisnu trgovinu dijelovima u Austriji?

Mislim da je neovisna trgovina dijelovima poput mnogih drugih koji su aktivni u sektoru mobilnosti, jer je u fazi transformacije. Moramo se pripremiti za veću koegzistenciju različitih pogonskih koncepata. Istodobno, vozila se sve više razvijaju u pokretne, umrežene podatkovne centre, neovisno o konceptu pogona, što znači da teme podataka i digitalizacije postaju sve važnije. Tržište mobilnosti budućnosti nosi brojne mogućnosti za neovisno tržište popravaka, ali i rizike - prije svega sve vidljiviji trend proizvođača vozila prema izolaciji tržišta. Suprotstavljanje ovom trendu najveći je izazov.

Kako Udruga nezavisnih trgovaca dijelovima može podržati svoje članove?

VFT je osnovan prije više od 30 godina kao udruga neovisnih trgovaca automobilskim dijelovima i od tada se postupno otvarao članovima iz drugih tržišnih segmenata. Naši članovi danas također uključuju proizvođače rezervnih dijelova za vozila, nezavisne radionice i neovisne automobilske IT i dobavljače podataka. Tipične veličine poduzeća kreću se od lokalnih malih poduzeća do srednjih poduzeća koja djeluju na nacionalnoj ili prekograničnoj razini. Iz ovoga već možete vidjeti: Neovisno tržište popravaka vrlo je fragmentirano i stvara visok stupanj konkurencije na tržištu popravaka vozila. Međutim, ako usporedite neovisni sektor popravaka s njegovim parnjakom, tj. mrežama dobro organiziranih, globalno aktivnih automobilskih tvrtki, rascjepkanost neovisnog sektora popravaka također se pokazuje kao slaba točka. Ovdje VFT počinje svoj rad. Kao interesna skupina za neovisni sektor popravaka, predani smo poštenim uvjetima u konkurenciji na tržištu naknadnih nabavki automobila. Zato naše akcije i akcije imaju jedan središnji cilj: stvaranje ravnopravnih uvjeta, odnosno jednakih startnih uvjeta za proizvođačke mreže i neovisne tvrtke.

Što pod tim mislim: ako želim biti uspješan sa svojom tvrtkom, moram učiniti nešto bolje od svoje konkurencije - bilo da se radi o kvaliteti usluge, korisničkoj službi ili troškovima ili cijeni. Učinkovita konkurencija stoga je nevjerojatno važna iz perspektive potrošača. Međutim, konkurencija može funkcionirati samo ako ja kao neovisna tvrtka imam iste opće uvjete kao ona koja ovisi o proizvođaču vozila. Dobar primjer je Uredba o skupnom izuzeću za motorna vozila koja je na snazi ​​više od deset godina i za čije uvođenje smo se zalagali zajedno s našim europskim partnerskim udrugama. To je jedan od bitnih temelja čija je svrha osigurati pošteno natjecanje između ponuda proizvođača vozila i onih u sektoru neovisnih popravaka. GVO za motorna vozila jednako je važan za mnoge neovisne tvrtke sa svojim tisućama zaposlenika kao i za njihove desetke milijuna kupaca. U tom kontekstu produljenje BER-a za motorna vozila za pet godina do 2028. koje je najavila Komisija EU-a u osnovi je pozitivno. No, kao VFT, predani smo prilagodbi pratećih propisa trenutnom stanju tehnologije (ključna riječ: dostupnost podataka), kao i određenim kretanjima na tržištu koja su u suprotnosti s idejom GMO-a motornih vozila (ključna riječ: monopolistički dijelovi koje prodaju samo proizvođači vozila putem vlastitih mreža). Osim toga, smatramo da je također potrebno postrožiti propise o valjanosti proizvođačkog jamstva za održavanje i servis prema specifikacijama proizvođača.

Koje ste ciljeve formulirali za sebe kao predsjednik VFT-a?

Uspjeh mi je važan. Uspješan sam za VFT kada, zajedno sa svojim kolegama u upravi, našim članovima, partnerima i njihovim klijentima, uspijem dati glas koji se čuje. Glas neovisnog tržišta popravaka koji kaže: Mi smo važni igrači na tržištu i ima nas mnogo. Svojim radom plaćamo poreze i otvaramo i održavamo radna mjesta. Također ne bježimo od novih izazova. Ali ono što mi želimo su pošteni okvirni uvjeti. Tijekom protekle četiri godine, kao predsjednik, Walter Birner dao je važan poticaj sektoru nezavisnih popravaka, uključujući otvaranje VFT-a novim tržišnim segmentima, i uspješno je pokrenuo mnoge stvari na kojima sada mogu graditi sa svojim kolegama. Iz perspektive udruženja, želim postaviti VFT na još širu osnovu zajedno sa svojim timom odbora - to su Walter Birner, Thomas Hermanky, Klaus Hölbling, Jörg Neimcke, Georg Ringseis i Roland Zacha - i našim glavnim tajnikom - Wilfriedom Stöcklom - i uvjeriti još više kompanija u važnost ovog projekta. Sa svakim novim partnerom i svakim osobno i sadržajno angažiranim članom postajemo jači – a time i naš glas glasniji.

Kakvo je trenutno stanje s opskrbnim lancima – u kojim segmentima još ima problema s preuređivanjem?

Vrlo različite. U mnogim segmentima opskrbni lanci funkcioniraju potpuno glatko. Ali postoje i pojedinačna područja gdje to još nije u potpunosti slučaj. Velika prednost neovisne trgovine dijelovima i neovisnih radionica uvijek je bila njihova fleksibilnost i otpornost. Također imamo koristi od dobre suradnje s proizvođačima dijelova.

U kojoj je mjeri pristup podacima o proizvođaču potrebnim za popravak i servis trenutno ograničen za neovisne tvrtke?

Elektronički nadograđena vozila također postaju sve važnija za tržište neovisnih popravaka. Uostalom, svaki drugi automobil stariji od četiri godine servisira se, održava i popravlja na neovisnom tržištu servisa. To znači da nekomplicirana, brza i čvrsta dijagnostika vozila te potpuna dostupnost i pristup podacima o popravcima i održavanju - kao i rezervnim dijelovima - postaju sve važniji za učinkovito i ekonomično vođenje poslovanja. U praksi, neovisne radionice, neovisni trgovci dijelovima, pružatelji IT usluga u automobilskoj industriji i mnogi proizvođači dijelova suočeni su sa značajnim preprekama. Međutim, tehnički napredak često služi kao sredstvo ograničavanja pristupa tehničkim informacijama; samo dva primjera: Sve češće vidimo OEM aktivacijske kodove na dijelovima vozila, koji su pričvršćeni na rezervne dijelove - obično kao QR kod - i ne prosljeđuju se neovisnim sudionicima na tržištu. Ako te QR kodove ne mogu očitati dijagnostički uređaji više marki, primjerice, ti se dijelovi ne mogu aktivirati putem tih uređaja. Time se pokušava otežati ili čak spriječiti ugradnja rezervnih dijelova sa slobodnog tržišta. Ili uzmimo značajke vozila. Mreža proizvođača može lako pristupiti značajkama instalacije i konfiguracije vozila. Ove informacije općenito nisu dostupne neovisnim sudionicima na tržištu.

A ovo su bili samo primjeri statičnih podataka o vozilu. Situacija nije drugačija s dinamičkim podacima o vozilu, tj. onima koji se generiraju u stvarnom vremenu korištenjem vozila. Jedini tko ima pristup tome je proizvođač vozila. I oni mogu potpuno po vlastitom nahođenju odlučiti hoće li prosljeđivati ​​podatke, kome, kada i u kojem obliku ih prosljeđivati. Na toj osnovi konkurencija jednostavno ne funkcionira.

Kako ubuduće neovisnim radionicama omogućiti neograničen pristup podacima?

Željeno europsko zakonodavstvo o podacima ovdje postavlja osnovni smjer. Cilj zakona o podacima je dati korisnicima veću kontrolu nad svojim podacima. To znači da bi korisnici trebali moći pristupiti podacima koje generiraju korištenjem proizvoda ili povezanih usluga. U isto vrijeme, korisnici bi također trebali imati priliku prenijeti ta prava pristupa podacima trećem pružatelju usluga po vlastitom izboru. Korisnik u smislu zakona o podacima je osoba ili tvrtka koja posjeduje, iznajmljuje ili iznajmljuje proizvod ili koristi uslugu. Značajan učinak: To bi, primjerice, stvorilo osnovu za korisnike da slobodno odlučuju, neovisno o proizvođaču proizvoda, u pogledu odabira (digitalnih) pružatelja usluga popravka ili održavanja.

Međutim, korisnici ne bi imali niti jedno od novih prava ako bi pristup njihovim podacima bio otežan. Stoga su proizvođači proizvoda ili pružatelji usluga dužni podatke učiniti transparentnima i lako dostupnima. Istodobno, proizvođači i pružatelji također su ograničeni u pogledu praćenja aktivnosti korisnika ili trećih strana. Prijedlog zakona o podacima predstavljen prošle godine važan je prvi korak za snažno europsko podatkovno gospodarstvo koje korisnika stavlja u središte. Iz perspektive slobodnog tržišta vozila jedno je također sigurno: nije dovoljan samo opći zakon o podacima. Trenutno samo proizvođači vozila imaju privilegiran pristup podacima zbog tehničke izvedbe sustava ugrađenih u vozila. Ovo proizvođačima vozila daje dominantan položaj i konkurentsku prednost - s odgovarajućim negativnim posljedicama: europski potrošači i tvrtke lišeni su većeg izbora inovativnih i pristupačnih usluga mobilnosti i naknadnog opremanja. Zbog toga je sektoru vozila potrebno zakonodavstvo specifično za sektor. Europska komisija – a posebice Austrija – sada moraju hitno poduzeti mjere.

Prema Vašem mišljenju, koje bi mjere mogle osigurati opstanak samostalnih tvrtki u budućnosti?

Sve mjere koje pridonose pravednom tržišnom natjecanju na tržištu naknadnih nabavki automobila. Poštena konkurencija znači: jednaki startni uvjeti za proizvođačke mreže i neovisne tvrtke. Već su spomenuta brojna važna područja u kojima su potrebne mjere za stvaranje jednakih uvjeta za sve.

Prema predviđanjima, obujam trgovine rezervnim dijelovima smanjit će se u sljedećih deset godina - koliko očekujete?

Na našem posljednjem VFT industrijskom sastanku, koji se održao krajem siječnja, zajedno sa sudionicima ispitali smo upravo ta pitanja. Konzultantska tvrtka Roland Berger dala je brojke o tome u nedavnoj studiji i predstavila nam ih: U osnovi, može se pretpostaviti da je potreba za "tradicionalnim" rezervnim dijelovima za baterijska električna vozila u prosjeku 30 posto manja nego za vozila s motorima s izgaranjem. U nadolazećim godinama, međutim, malo toga će se primijetiti na tržištu rezervnih dijelova. Iz današnje perspektive, motori s unutarnjim izgaranjem bit će u pogonu do kasnih 2040-ih, ali će udio električnih vozila postupno rasti. Očekuje se da će 2040. godine potražnja za rezervnim dijelovima pasti između 13 i 17 posto. Očekuje se da će ovaj pad biti djelomično ublažen potrebom za posebnim rezervnim dijelovima za baterijska električna vozila. Procjena obujma europskog tržišta u 2040. za takve dijelove - posebno pogonske baterije, elektromotore i energetsku elektroniku - iznosi do sedam milijardi eura

Po vašem mišljenju, koji bi politički okvirni uvjeti bili poželjni kako bi se osigurala slobodna trgovina dijelovima u budućnosti?

Djelujemo na unutarnjem europskom tržištu. Zato je okvir ekonomske politike u EU ključan. Jedan od trenutnih ekonomskih prioriteta Europske komisije je uklanjanje nejednakosti. Cilj se po mom mišljenju uklapa. Što želim? Da se tom cilju dosljednije ide.

Dolaze li ove godine neki datumi za odluke koje utječu na budućnost trgovine dijelovima u Austriji i EU?

I ovdje EU i njegove institucije – a prije svega Komisija – igraju važnu ulogu. No, do idućih europskih izbora nije još dugo. To je planirano za proljeće 2024. Kada Komisija EU odredi svoje radno opterećenje za ovo zakonodavno razdoblje. Na primjer, ako se sektorski zakon o podacima ili nova verzija Direktive o dizajnu stvarno ispune, vidjet ćemo odluke koje utječu ne samo na budućnost neovisne trgovine dijelovima, već i na cijeli neovisni sektor popravaka, a time i na budućnost korisnika vozila u Austriji i Europi.