Tržište novih automobila doseglo je novu nisku razinu
Kriza na tržištu novih automobila se nastavlja: u veljači je zabilježen daljnji pad prodaje u Austriji.

Tržište novih automobila doseglo je novu nisku razinu

Krizi na tržištu novih automobila ne nazire se kraj: u veljači su registracije novih automobila u EU pale za sedam posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, dosegnuvši novu rekordno nisku razinu. U odnosu na razinu prije pandemije (veljača 2019.) bilježi se pad od čak 30 posto.
Veća tržišta su se u posljednje vrijeme različito razvijala – ovisno o tome koliki je bio pad u prethodnoj godini: Dok su Njemačka i Španjolska, primjerice, ostvarile jednoznamenkasti rast, Francuska, Italija, Poljska i Austrija zabilježile su dvoznamenkaste gubitke. U Austriji je pad iznosio 19 posto u odnosu na veljaču 2021. i čak 32 posto u odnosu na veljaču 2019.
Kriza čipova bila je odlučujući čimbenik u veljači koji je spriječio oporavak, prema Axelu Preissu, voditelju napredne proizvodnje i mobilnosti u EY-u: "Veljača je prvenstveno bila pod utjecajem tekuće krize čipova; važne komponente nedostaju već mjesecima, što znači da se proizvodi manje novih automobila. Sada, krajem veljače, situacija se ponovno pogoršala zbog ukrajinske krize. To sada također ima ogroman utjecaj na industriju dobavljača: neki Austrijski dobavljači su morali prekinuti svoju proizvodnju zbog nestabilnih opskrbnih lanaca. Broj novih registracija vjerojatno će i dalje padati u nadolazećim mjesecima, za reorganizaciju opskrbnih lanaca trebat će neko vrijeme.
Upitno je i hoće li se velika potražnja nastaviti i sljedećih mjeseci, kaže Preiss: "Rastuća inflacija i rekordno visoke cijene goriva mogle bi negativno utjecati na potražnju za novim automobilima. Ako gospodarstvo oslabi - a to je sasvim moguće s obzirom na trenutne uvjete - to će dodatno negativno utjecati na potražnju."
Problemi s opskrbnim lancem nastavljaju usporavati inače rastuće tržište prodaje elektrificiranih novih automobila, posebno za plug-in hibride: prodaja električnih automobila i plug-in hibrida porasla je za ukupno 36 posto na pet najvećih tržišta zapadne Europe (Njemačka, Velika Britanija, Francuska, Italija i Španjolska) u veljači; U cijeloj prethodnoj godini rast je iznosio 74 posto. U Austriji su nove registracije elektrificiranih modela porasle za samo četiri posto.
Posebno je usporen zamah rasta plug-in hibrida. U veljači je prodaja na prvih 5 tržišta porasla samo za jedanaest posto, au Austriji je prodaja čak pala za 15 posto. Porast od 67 posto zabilježen je za isključivo električne automobile na prvih 5 tržišta - u Austriji je, međutim, rast iznosio samo 15 posto.
"Prodaja električnih automobila i hibridnih modela mogla bi biti znatno veća kada bi industrija to uspjela. U električne automobile ugrađeno je još više čipova nego u konvencionalne automobile, tako da nedostatak čipova posebno teško pogađa ovaj segment", primjećuje Preiss.
Tržišni udio elektrificiranih novih automobila (električni i plug-in hibridi zajedno) porastao je s 13,0 na 18,8 posto u prvih 5 tržišta u veljači u usporedbi s istim mjesecom prošle godine, te s 14,7 na 18,9 posto u Austriji.
U veljači je Velika Britanija imala najveći tržišni udio elektrificiranih novih automobila među pet najvećih tržišta u zapadnoj Europi s 25,6 posto, a slijedi je Njemačka (24,9 posto).
Kada je riječ o čisto električnim automobilima, Velika Britanija je također prednjačila s udjelom od 17,7 posto u veljači, dok su plug-in hibridi bili najpopularniji u Njemačkoj (tržišni udio: 10,8%). U Austriji su ostvareni tržišni udjeli od 13,1 posto (električni automobili) i 5,8 posto (plug-in hibridi).