Suche
Mein Konto
Rat u Ukrajini godinama je opterećivao austrijsku ekonomiju
Putin zajebava oporavak: domaća će ekonomija do 2026. svake godine gubiti pola posto rasta.
Rat u Ukrajini godinama je opterećivao austrijsku ekonomiju
Austrijski institut za ekonomska istraživanja (Wifo) za 2022. godinu očekuje rast BDP-a od 3,9 posto. Ta je vrijednost već bila predviđena u proljetnoj prognozi krajem ožujka i jedan je postotni bod ispod prognoze koju su ekonomski istraživači predviđali u jesen prošle godine. A do 2026. doći će do pada na samo 1,4 posto.
Sada predstavljena srednjoročna prognoza pokazuje da će učinci ukrajinske krize još dugo opterećivati austrijsko gospodarstvo. Rat koji je Rusija povela protiv Ukrajine usporit će gospodarski rast u Austriji do sredine desetljeća.
Od 2022. do 2026. rast BDP-a će se usporiti u prosjeku za pola postotnog boda. Umjesto 2,6 posto godišnje, kako se pretpostavljalo u studenom, sada se čini realnim tek 2,1 posto godišnji realni rast. I to nakon što su prethodne godine bile slabe zbog korone i zapravo bi se očekivao odskok, odnosno snažan oporavak.
Sada će biti znatno slabiji: trenutna srednjoročna prognoza kaže: "Na temelju međunarodnog razvoja, rast BDP-a će oslabiti na srednjoročni trend rasta od oko 1½% do 2026. (Ø 2022./2026. +2,1% godišnje, Ø 2010./2019. +1,5% godišnje)."
Unatoč ovom „značajnom slabljenju“, sve veći nedostatak radne snage izazvan demografskim promjenama uzrokuje primjetan pad nezaposlenosti u predviđenom razdoblju: prema predviđanju Wifo-a, stopa nezaposlenosti će doseći razinu prije krize već 2022. godine, a očekuje se da će 2026. iznositi 6%.
Val omikrona u Kini i, iznad svega, rat u Ukrajini intenziviraju i proširuju snažno povećanje cijena koje je već primijećeno na međunarodnim tržištima od 2021. Uglavnom je potaknuto naglim porastom cijena energije, sirovina i poluproizvoda, kao i značajnim povećanjem troškova transporta zbog uskih grla u kapacitetima i posljedičnim kašnjenjima u isporuci. Prema Wifo stručnjacima, potrošačke cijene u Austriji porast će za gotovo 6% u 2022. i za 3¼% u 2023. Međutim, stopa inflacije vjerojatno će biti najmanje ¼ postotnog boda iznad cilja ECB-a od 2% u srednjem roku.
Iako će ove godine biti napravljena dodatna potrošnja kako bi se ublažio gubitak kupovne moći kao rezultat visoke inflacije i kako bi se osigurale opskrbe za izbjeglice iz Ukrajine, predviđanje omjera deficita za 2022. ostaje nepromijenjeno na 2,4% nominalnog BDP-a u usporedbi sa srednjoročnom procjenom iz listopada 2021. (uključujući poreznu reformu). "To je zbog povećanja prihoda povezanog s inflacijom", stoji u prognozi. Očekuje se da će do 2026. udio proračunskog deficita pasti na 0,4% BDP-a.