Tržište automobila i dalje je u padu

Tržište automobila i dalje je u padu

Europsko tržište novih automobila je u padu: U ožujku su registracije novih automobila u EU pale za 21 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, a u Austriji za čak 30 posto. U usporedbi s razinom prije pandemije (ožujak 2019.) bilježi se pad od 33 posto u cijeloj EU i 35 posto u našoj zemlji. Manje automobila u EU prodano je samo u ožujku 2020., na vrhuncu prvog Corona vala.

Uz krizu s čipovima, posljedice rata u Ukrajini i nedostatak važnih dijelova dobavljača utjecali su po prvi put u ožujku, prema Axelu Preissu, voditelju napredne proizvodnje i mobilnosti u EY-u: "Manjak poluvodiča, drugih međuproizvoda i sirovina ima ogroman utjecaj na sposobnost isporuke za većinu proizvođača. Nema poboljšanja na vidiku; situacija bi se mogla ublažiti tek od jeseni ove godine na najranije uspostavljanje alternativnih opskrbnih lanaca - na primjer korištenjem drugih izvora opskrbe ili povećanjem proizvodnje na drugim lokacijama - zahtijeva puno vremena i ne može se postići preko noći. Manjak čipova čak bi mogao imati negativan utjecaj na proizvodnju automobila do sljedeće godine. Dostupnost novih automobila zasad se neće poboljšati, rokovi isporuke ostat će dulji od prosjeka, a cijene će i dalje rasti, posebice na tržištu rabljenih automobila."

Sveukupni teški uvjeti, uključujući na strani potražnje, trenutno imaju mali utjecaj, kaže Preiss: "Rastuća inflacija, slaba gospodarska aktivnost, izuzetno visoke cijene goriva – svi ovi čimbenici mogli bi imati utjecaj na potražnju u srednjem roku, ali trenutno ne igraju ulogu za automobilsku industriju." Prema Preissu, pad novih registracija u EU od oko deset posto u usporedbi s prethodnom godinom trenutačno se čini realnim: "Tržište novih automobila u EU moglo bi pasti na novu povijesno nisku razinu 2022. godine."

Kriza u opskrbi važnim dobavljačkim dijelovima sve više usporava dinamiku prodaje na rastućem tržištu elektrificiranih novih automobila, posebno za plug-in hibride: prodaja električnih automobila i plug-in hibrida na pet najvećih tržišta zapadne Europe (Njemačka, Velika Britanija, Francuska, Italija i Španjolska) porasla je samo sedam posto u ožujku u odnosu na isti mjesec prethodne godine, nakon što je u veljači zabilježen rast od 36 posto. U Austriji je prodaja elektrificiranih novih automobila zapravo pala za 17 posto u ožujku u usporedbi s istim mjesecom prošle godine.

Posebno je usporen zamah rasta plug-in hibrida. Prodaja je pala za 18 posto na top 5 tržišta u ožujku i za 30 posto u Austriji, dok su čisto električni automobili zabilježili rast od 31 posto (top 5 tržišta) i pad od jedanaest posto (Austrija).

"Prodaja električnih automobila i hibridnih modela mogla bi biti znatno veća kada bi industrija to uspjela. U električne automobile ugrađeno je još više čipova nego u konvencionalne automobile, tako da nedostatak čipova posebno teško pogađa ovaj segment", primjećuje Preiss.

Tržišni udio elektrificiranih novih automobila (električnih i plug-in hibrida zajedno) porastao je sa 15,3 na 20,4 posto u prvih 5 tržišta u ožujku u usporedbi s istim mjesecom prošle godine. U Austriji se tržišni udio popeo sa 17,3 na 20,4 posto – unatoč padu novih registracija, uključujući i električni segment.

U ožujku je Velika Britanija imala najveći tržišni udio elektrificiranih novih automobila među prvih pet tržišta u zapadnoj Europi s 25,6 posto, a slijedila ju je Velika Britanija (22,7 posto).

Kada je riječ o isključivo električnim automobilima, Velika Britanija je u ožujku prednjačila s udjelom od 16,1 posto, dok su u Njemačkoj najpopularniji bili plug-in hibridi (tržišni udjel: 11,3 posto).