Scena klasičnih automobila cvjeta

Transparenz: Redaktionell erstellt und geprüft.
Veröffentlicht am und aktualisiert am

Nedavna studija pokazuje da 92 posto Austrijanaca na starodobne automobile gleda kao na kulturno dobro koje treba očuvati.

Eine aktuelle Studie belegt, dass 92 Prozent der Österreicher Oldtimer als Kulturgut betrachten, das erhalten werden soll.
Nedavna studija pokazuje da 92 posto Austrijanaca na starodobne automobile gleda kao na kulturno dobro koje treba očuvati.

Scena klasičnih automobila cvjeta

Studija je provedena u ime Christiana Schambureka, urednika i autora Vodiča za oldtimere i glavnog tajnika povjereničkog odbora austrijske povijesne mobilnosti. Trenutačni razlog: Problemi zaštite okoliša, pitanja vezana uz buduću mobilnost, vladine konstelacije, pandemija, sukob između Rusije i Ukrajine, inflacija i rast cijena energije ostavili su jasan trag na društvo. Postavlja se pitanje kakav utjecaj ova kretanja imaju na segment tržišta povijesnih vozila.

Zaključak studije: Gospodin i gospođa Austrijanci vole klasične automobile i dvotočkaše. 90 posto sretno je kad vidi klasični automobil na ulici. 92 posto vidi klasične automobile kao kulturno dobro koje treba očuvati, a gotovo 100.000 Austrijanaca posjeduje povijesni automobil ili motocikl. To rezultira ponosnim iznosom od oko 5,6 milijardi eura u postojećoj imovini, koja se brižno čuva i brine u privatnim rukama u Austriji kako bi se budućim generacijama mogla prikazati povijest mobilnosti. Zato što su starodobni automobili suvremeni svjedoci povijesti mobilnosti i kao takvi bi iu budućnosti trebali biti na austrijskim cestama. Zaliha povijesnih automobila u odnosu na ukupnu zalihu iznosi 2,9 posto. Kilometraža svih starodobnih automobila godišnje iznosi oko 0,3 posto u odnosu na ukupnu kilometražu svih automobila u Austriji. Povijesna vozila koriste se rijetko, pažljivo i pažljivo. Mala kilometraža također pokazuje da klasični automobili nisu relevantni za pitanje okoliša.

Ukupna prodaja industrije klasičnih automobila u Austriji iznosi oko 756 milijuna eura godišnje. Taj se broj sastoji od izravnih i neizravnih troškova vlasnika i relevantne domaće kupnje i prodaje. Od rashoda nastalih tijekom manifestacija i sajmova posebno profitiraju obrti, malo i srednje poduzetništvo te turističke regije.