Iznenađenje: ovo su najvrjednije automobilske tvrtke na svijetu

Iznenađenje: ovo su najvrjednije automobilske tvrtke na svijetu

Rivian je ime sljedeće nove zvijezde na automobilskom nebu. Američki start-up proizvodi – kako bi drugačije – električne automobile. Nedavno (početkom studenog) proslavili su spektakularan debi na njujorškoj burzi. Tvrtka sada vrijedi oko 100 milijardi eura, što je čini jednim od najvrjednijih proizvođača automobila na svijetu. Rivian trenutno vrijedi praktički jednako kao i ugledna Daimler grupa, a na trenutke je start-up vrijedio i više od cijele VW grupacije. 

 "Bez imena" potresaju industriju

Potonji je 2020. ostvario prodaju od 222 milijarde eura s oko 660.000 zaposlenika i isporučio 9.305.372 vozila diljem svijeta. Rivian je, s druge strane, isporučio prve komade tek u rujnu i izvješćuje da postoji samo 55.000 prednarudžbi. Osnovao 2009. Robert “RJ” Scaringe Tvrtka zapošljava oko 9000 ljudi, u 2020. zabilježila je gubitak od milijardu dolara i u ponudi ima samo dva modela: doduše vrlo strm - pickup i SUV koji bi na tržište trebao izaći u prosincu. Rivian je s Amazonom, koji je također jedan od najvećih dioničara, razvio i električno dostavno vozilo. Amazon je već naručio 100.000 ovih vozila.

Sve u svemu, brojke su relativno skromne - čak i ako uzmete u obzir ogroman očekivani rast: Rivian želi povećati proizvodnju na 150.000 vozila godišnje do kraja 2023. i cilja na milijun vozila do kraja desetljeća. U usporedbi s multinacionalnim kompanijama poput VW-a ili Forda (također ulagača u Rivian), američki start-up još uvijek je patuljak. Čak je i Daimler, s 2,84 milijuna prodanih vozila diljem svijeta 2020., već bio gotovo tri puta veći nego što Rivian želi biti 2030. 

Osim Riviana, tu su i drugi pridošlice koje potresaju industriju: automobilska industrija istražila je trenutnu tržišnu kapitalizaciju proizvođača automobila i otkrila da su, uz Rivian, Lucid i BYD također među 10 najboljih. Lucid je svakako usporediv s Rivianom: američka tvrtka osnovana je 2015. i upravo je lansirala svoju limuzinu Air, a očekuje se da će daljnji modeli uslijediti do 2030. Ovo već vrijedi više za investitora od BMW-a - tržišna kapitalizacija je bliska onoj slavne Ford grupe. Potonji je 2020. godine prodao više od četiri milijuna automobila diljem svijeta, a Lucid je uvjeren da će u idućoj godini moći prodati 20.000 automobila.

kineski div

Priča koja stoji iza BYD-a (ime je skraćenica od “Build your dreams”) je, međutim, drugačija: BYD je velika tehnološka grupa koja je, između ostalog, svjetski lider u proizvodnji baterija i već je jedan od najvećih proizvođača automobila u Kini. Visoka tržišna kapitalizacija ovdje ne iznenađuje: grupacija već ima znatnu veličinu i tržišnu snagu, ali istovremeno još uvijek bilježi impresivne stope rasta i puno druge mašte (i to ne samo s pristupačnim električnim automobilima na zapadnim tržištima). U 2020. godini prodaja je porasla za 22,6 posto na protuvrijednost od oko 20,3 milijarde eura, a dobit se čak popela za 162,3 posto na oko 550 milijuna eura.

I naravno, tu je Tesla, također prilično pridošlica, koja je naravno daleko ispred svojih američkih konkurenata i već ostvaruje lijepu zaradu, ali je još uvijek patuljak u usporedbi s tradicionalnim vrhunskim psima poput VW-a. Međutim, grupacija već vrijedi više od bilijun američkih dolara (960 milijardi eura), više od tri puta više od Toyote, broj dva u industriji (vidi sliku). Sada se može raspravljati o tome vrijedi li Tesla doista toliko, ali postoji dobar razlog zašto se tvrtka cijeni drugačije od tradicionalnih proizvođača automobila. Kao što smo učinili u jednom prije nekoliko mjeseci analiza Kao što smo otkrili, Tesla nije običan proizvođač automobila, već tehnološka tvrtka s puno fantazija o rastu.

Grupacija također proizvodi baterije i mogla bi otvoriti dodatne izvore prihoda s visokim profitnim maržama u budućnosti s ponudama usluga i softvera u području autonomnih vozila, GPS usluga ili poboljšanja performansi. Tu je i problem velikih podataka – prikupljeni podaci mogu se koristiti na razne načine. U svim tim područjima Tesla je godinama ispred tradicionalnih proizvođača automobila. Samo se moraju ponovno izmisliti.

Njihova temeljna kompetencija, razvoj i proizvodnja motora s unutarnjim izgaranjem, više nije tražena; umjesto toga, moraju kupiti vanjsko znanje i iskustvo u softverskom sektoru i ponekad surađivati ​​s velikim tehnološkim divovima. Promjena nadilazi pogonsku tehnologiju.

Inovatorova dilema

Godine 1995. Clayton Christensen, profesor s Harvarda, predstavio je teoriju koja objašnjava zašto etablirane tvrtke ne uspijevaju u nekim inovacijama i pojavljuju se novi lideri. U njemu tvrdi da određene inovacije, takozvane disruptivne inovacije, mogu predstavljati prijetnju etabliranim tvrtkama.

Disruptivne inovacije predstavljaju novu tehnologiju koja je izvan znanja etabliranih tvrtki i koja ima potencijal zamijeniti postojeću tehnologiju etabliranih tvrtki. Tvrtka je tada suočena s odlukom ili povlačenja resursa iz postojeće tehnologije i ulaganja u novu tehnologiju ili čekanja hoće li se nova tehnologija doista etablirati na tržištu. Prvo bi moglo dovesti do toga da postojeći operater rasipa resurse ako se nova tehnologija ne primijeni, a drugo bi moglo dovesti do tehnološkog zaostajanja tvrtke ako se nova tehnologija uhvati. I jedno i drugo može dovesti do gubitka tržišnog udjela, a Christensen opisuje ovu situaciju kao "Inovatorovu dilemu" (što je i naziv njegove dugogodišnje legendarne knjige) za etablirane tvrtke.

Budući da se u početku ne može predvidjeti hoće li se takva inovacija uopće etablirati, ona često konkurira postojećim proizvodima tvrtki, a etablirane tvrtke su obično velike, glomazne organizacijske jedinice, teško im i često nedostaju disruptivne inovacije. To je tim više istinito jer su disruptivne tehnologije u početku obično inferiorne u odnosu na etablirane proizvode, kako objašnjava Christensen. Na primjer, flash memorija je u početku imala malu prednost pred klasičnim tvrdim diskovima u pogledu kapaciteta, pouzdanosti i cijene. Ali s vremenom su postajali sve bolji i bolji.

Izazivači, često novoosnovane start-up tvrtke, s druge strane, nemaju što izgubiti i mogu se u potpunosti fokusirati na novu tehnologiju. Upravo tu na scenu dolaze imena poput Tesle, Riviana i Lucida u automobilskoj industriji. Disruptivne inovacije su novi proizvodi ili usluge koje radikalno mijenjaju postojeće strukture ili čak cijela tržišta. Burzovni trgovci nagađaju da se tako nešto sada događa u automobilskoj industriji.

Još uvijek se dobro pamte primjeri iz drugih industrija: Nokia je bila neprikosnoveni svjetski lider na tržištu mobilnih telefona i brzo je nestala nakon izuma pametnog telefona. Ovo bi trebao biti primjer upozorenja VW-u i Co. I tada se dugo mislilo da će kompanija vrijedna milijardu dolara preokrenuti stvari, no čak je i strateško savezništvo s Microsoftom bilo neuspješno, pa je odjel mobitela prodan 2013. Ostali primjeri uključuju skok s analogne fotografije na digitalnu, čija je žrtva na kraju bila tvrtka Kodak vrijedna milijarde dolara, ili - u novije vrijeme - pojava streaming servisa. Svatko tko je rano uložio u Netflix mogao je postati bogat. Sve ovo objašnjava zašto se dionicama poput Riviana i Lucida trguje tako visoko. Da li zaista zaslužuju sadašnje vrijednosti, ostaje da se vidi. 

Usput: postoji i razlog zašto Toyota prodaje sličan broj automobila kao VW, ali vrijedi više nego dvostruko više od tvrtke iz Wolfsburga: VW je veliki konglomerat s glavnim dioničarom koji se zove Donja Saska, a koji slijedi političke interese. Sve se to kažnjava popustima na burzi. Osim toga, VW tradicionalno ima niže marže od Japanaca. Tome se pridodaje i šteta za imidž tvrtke koju je uzrokovao dizelski skandal.