Električna energija, e-goriva ili biogoriva – tko će pobijediti?

Električna energija, e-goriva ili biogoriva – tko će pobijediti?

Trenutna austrijska i uglavnom europska politika oslanja se na baterijsko-električna vozila u automobilskom prijevozu i za to pruža značajnu financijsku potporu. Oskudna obnovljiva energija i visok stupanj učinkovitosti u slučaju izravne proizvodnje električne energije jasno govore u prilog ovoj tehnologiji. Ali koje se mjere mogu razmotriti za ogromnu globalnu populaciju motornih vozila, koja se gotovo u potpunosti sastoji od vozila s unutarnjim izgaranjem i koja će nastaviti rasti barem do 2035.? GSV se usredotočio na ovo pitanje u sklopu svog foruma „Vozila do 2030. – održivo i utjecajno“. Svi stručnjaci na forumu složili su se da se postavljeni klimatski ciljevi ne mogu postići bez učinkovitih mjera.

Patrick Haenel, voditelj testiranja mobilnosti, energije i industrijske primjene u Shellu Njemačka, izvještava tijekom svog uvodnog izlaganja: "Mi u Shellu pretpostavljamo da će potražnja za energijom biti 60% veća do 2060. nego danas." Prema Haenelu, promet uzrokuje 25% globalne emisije CO2, za koju su uglavnom odgovorni automobili i kamioni. Same nove registracije e-vozila neće moći staviti ovaj problem pod kontrolu u doglednoj budućnosti, zbog čega je Shell razvio proizvode za postojeću flotu koji već danas dovode do značajnog smanjenja CO2 i mogu dati još vrijedniji doprinos u budućnosti. Shellov R33 Blue Diesel, koji se sastoji od do 33% obnovljivih komponenti i već je dostupan u Njemačkoj, već može uštedjeti 22% emisija CO2 u cijelom lancu utjecaja. Preostalih 78% trenutno se nadoknađuje prirodnim kompenzacijskim mjerama kao što je pošumljavanje. Shell također nudi sličan proizvod pod nazivom E33 za benzinska vozila; sastoji se od 10% bioetanola i 23% bionafte. Uvođenje E20 trenutno je realnije, ali E33 bi mogao imati znatno veći utjecaj, dodaje Haenel.

Baterijska električna vozila nedvojbeno su najbolji izbor za nove automobile, ali pod uvjetom da postoji izravna proizvodnja električne energije. Jedino tako ova vozila mogu postići učinkovitost od preko 60%. Čim međuskladištenje postane potrebno, učinkovitost značajno opada i više nije daleko od trenutne učinkovitosti pogona na vodik od 25% i e-goriva od 17%. Shell također ulaže u elektromobilnost i već ima 90.000 punionica diljem svijeta, a do 2025. očekuje se 500.000. "Zakonodavstvo EU trenutno rastavlja sustav na podsustav (TtW - od spremnika do kotača). Opisivanje električne energije kao bez CO2 na temelju toga nije točno i ne pomaže klimi", ističe Helmut Eichlseder, voditelj Instituta za Termodinamika i održivi pogonski sustavi na Tehnološkom sveučilištu u Grazu i nastavlja: "Morat ćemo ugraditi odgovarajuće zahtjeve za opskrbu zalihama u zakonodavstvu, inače tvrtke neće izvršiti potrebna ulaganja."

Austrija bi već danas mogla poduzeti prvi korak prema nižim emisijama u postojećoj floti, objašnjava Norbert Harringer, izvršni direktor AGRANA Beteiligungs-AG. Tvornica Agrana u Pischelsdorfu već bi mogla osigurati potrebne količine bioetanola za uvođenje E10 u Austriji. Harringer: "Umjesto da izvozimo prekomjerne količine etanola prvenstveno u Njemačku, mogli bismo postići uštedu CO2 od 200.000 tona godišnje povećanjem primjesa u Austriji. Trebali bismo koristiti ovu tehnologiju premošćivanja dok ne bude moguća velika upotreba alternativnih goriva i pogona."