Studija Mobile.de: Auto je i dalje važan

Studija Mobile.de: Auto je i dalje važan

Više od svakog drugog vozača u Njemačkoj (63,5 posto) trenutno vozi automobil na benzinski pogon. Svaki peti (21,8 posto) putuje s dizelom. Samo tri posto ispitanih vozača trenutno vozi električni automobil (potpuno električni), najčešće u dobnoj skupini od 25 do 44 godine. Na pitanje koji oblik vožnje smatraju najnaprednijim, više od jednog od tri vozača (37,4 posto) bilo je za pogon na vodik. Međutim, 17,8 posto preferira potpuno električni pogon, a 10,8 posto preferira plug-in hibride. Benzin (9,3 posto) i dizel (3,7 posto) tu malo zaostaju, ali gotovo polovica vozača motora s unutarnjim izgaranjem (43,8 posto) kaže da još uvijek žele koristiti benzinsko ili dizelsko vozilo za pet godina.

Svaki treći (27,9 posto) može barem zamisliti da će u budućnosti odabrati drugu vrstu pogona. Najkasnije do 2027. na alternativni pogon željelo bi prijeći 13,5 posto. Samo 4,7 posto reklo je da za pet godina više neće voziti automobil.

Mogućnost da u idućih pet godina češće ostavljaju vozilo kod kuće i sve češće prelaze na druga prijevozna sredstva ne dolazi u obzir za 60,1 posto njemačkih vozača: s jedne strane jer ovise o svom automobilu (36 posto), as druge strane jer ne žele bez njega (24,1 posto). Najmanje svaki peti čovjek (21,7 posto) volio bi se u budućnosti diverzificirati i osim automobila koristiti i druga prijevozna sredstva. Od alternativnih prijevoznih sredstava 29,9 posto odabralo bi autobuse i vlakove, 25,2 posto bi odabralo bicikl, a 10,4 posto bi sve više išlo pješice.

Još jedno otkriće studije: nisu se umnožili samo modeli vozila, već i oblici kupnje i korištenja. Kod nas je i dalje najpopularnija kupnja automobila (34,5 posto). Slijede leasing automobila (14,2 posto), pretplata za automobile (12,0 posto) i financiranje automobila (9,5 posto).

Nijemci još uvijek vide prostor za napredak kada je riječ o autonomnoj vožnji: 82,1 posto nikada nije vozilo potpuno ili djelomično autonomno vozilo. No, 33,2 posto ispitanih željelo bi ga isprobati – dok 48,9 posto radije ne bi. Skepticizam je prvenstveno posljedica nepovjerenja u tehnologiju: više od svakog četvrtog (57,1 posto) još uvijek ima nepovjerenje. Samo bi strogi testovi (58,5 posto) i mogućnost prelaska na ručni rad (52,7 posto) mogli promijeniti mišljenje skeptika.