Više stakleničkih plinova kroz samo električnu energiju

Više stakleničkih plinova kroz samo električnu energiju

Prema Bernhardu Geringeru, organizatoru Međunarodnog simpozija o motorima u Beču, samo izolirano promatranje električne energije ili navodno neučinkovitih e-goriva nije dovoljno. Do Pariškog klimatskog cilja 2050., oko 15 milijardi litara fosilnih goriva koja se trenutno toče svaki dan diljem svijeta moralo bi se zamijeniti klimatski neutralnim gorivima kako bi se postigli politički postavljeni klimatski ciljevi. "Za istinsku klimatsku neutralnost mora se uzeti u obzir cijeli sustav, od održive proizvodnje energije do kotača vozila. Vjetroturbina u Čileu s trostrukom proizvodnjom vodika daleko kompenzira nedostatak pretvorbe energije u usporedbi sa Srednjom Europom", objašnjava Geringer. Potencijal za proizvodnju obnovljive energije posebno je velik u regijama kao što su Sjeverna Afrika, Bliski istok, Čile i Australija.

Studije goriva Ulricha Kramera, tehnološkog stručnjaka za obnovljiva goriva u Fordu u Kölnu, također pokazuju da se postizanje globalnih klimatskih ciljeva smatra nedostižnim s trenutnom strategijom. Sveukupno, od proizvodnje potrebne energije i sirovina do proizvodnje, rada i recikliranja vozila, "samo električni" bi generirao 39 posto više stakleničkih plinova u EU do 2050. nego s kombinacijom različitih klimatski neutralnih tehnologija, koje bi također bile znatno jeftinije. Odlučujući čimbenik je brzina prelaska na klimatski neutralna vozila, kaže Kramer: "S pristupom isključivo baterijskim električnim pogonom, to se ne događa dovoljno brzo, jednostavno zbog raznih tehničkih uskih grla kao što je sporo širenje električne mreže ili nedovoljna opskrba kobaltom za izradu baterija. Uostalom, industrija diljem svijeta očekuje šesterostruko povećanje potreba za skladištenjem baterija do 2030. u usporedbi s 2022."

Osnova za e-goriva su zelena struja i voda. Prema Albi Soler, stručnjakinji za obnovljivu energiju u Concaweu u Bruxellesu, potrebno je samo nekoliko litara vode po litri e-goriva, u usporedbi s tisućama litara po litri biogoriva napravljenog od žitarica. Proizvedeni zeleni vodik može se dalje obraditi s CO2 iz industrijskih ispušnih plinova ili iz zraka za proizvodnju e-metana ili klimatski neutralnih tekućih goriva kao što su e-benzin, e-kerozin ili e-dizel. To znači da se e-goriva, kao i fosilna goriva, mogu jeftino transportirati u Europu brodovima ili cjevovodima. Prijevoz tekućeg “zelenog” vodika, s druge strane, bio bi znatno skuplji. Nakon što je EU odobrila opciju za e-goriva uz ukidanje motora s unutarnjim izgaranjem od 2035. godine, interes potencijalnih proizvođača raste. Thorsten Herdan, generalni direktor HIF-a EMEA, smatra da je malo demonstracijsko postrojenje za e-gorivo koje je izgradio HIF Global s Porscheom na jugu Čilea važan pripremni rad za ovu odluku. Grupa želi pokrenuti masovnu proizvodnju e-goriva od 2026. Herdan vidi masovno tržište e-goriva u teškom prijevozu, pomorskom i zračnom prijevozu, a ne u sektoru osobnih automobila. Najveća svjetska naftna kompanija Aramco, sa sjedištem u Saudijskoj Arabiji, zbog nove odluke EU planira izgraditi mali pogon za e-goriva u Europi.