Želimo li stvarno automobile robote?

Želimo li stvarno automobile robote?

Automobili budućnosti, bez obzira na vrstu pogona, bit će sve više automatizirani – prvo će preuzimati pojedinačne zadatke i situacije u vožnji, a zatim moći samostalno voziti. "S jedne strane, povećava se obujam prometa, a time i složenost, ali s druge strane, sigurnost ni pod kojim okolnostima ne smije trpjeti. Automatizirani sustavi mogu nas rasteretiti", kaže prometna psihologinja Öamtc-a Marion Seidenberger. Vlastiti testovi kluba vozača pokazuju da sustavi pomoći koji dobro funkcioniraju mogu pomoći u smanjenju broja nesreća ili barem značajno smanjiti težinu nesreća. Ali točka spora za široko uvođenje, uz tehničku izvedivost i pravna pitanja, je prihvaćanje vozača.

Klub mobilnosti proveo je anketu među 860 članova u travnju 2022. kako bi uhvatio raspoloženje. Ispitanici u samovozećim automobilima vide korist prvenstveno za osobe s invaliditetom (26 posto), za one koji svakodnevno putuju na posao i one koji puno voze (21 posto), za starije osobe (15 posto) te za one koji ugrožavaju druge sudionike u prometu vožnjom u pijanom stanju ili prebrzom vožnjom (15 posto). Na pitanje koliko daleko automatizirana vožnja može ili treba ići, odgovori su izvanredni u usporedbi s 2016.: 28 posto ispitanih smatra da bi automobil trebao u potpunosti preuzeti sve zadatke vožnje (2016.: 17 posto). 57 posto sudionika kaže da bi automobil trebao pružiti najbolju moguću potporu, ali da glavna odgovornost treba ostati na vozaču (2016.: 63 posto). Samo 13 posto ispitanih smatra da bi automobil trebao nuditi samo osnovne sigurnosne mehanizme (2016.: 19 posto).

63 posto ispitanih kao glavnu prednost automatizirane vožnje vidi pomoć u izbjegavanju prometnih nesreća. Također bi bilo dobro da se ne morate sami voziti na dugim, monotonim rutama (46 posto). 40 posto vidi kao prednost omogućiti ljudima da voze koji to sami ne mogu. 38 posto ispitanih veseli se što više neće morati sami parkirati. 37 posto sudionika vidi prednost u tome što više ne moraju stalno paziti na ograničenja brzine. Za najmanje 14 posto, prednost samovozećih automobila bila bi mogućnost spavanja u pokretu. "Određeno razočaranje može se primijetiti kada je riječ o pitanju 'Ne morate se više sami nositi sa stresnim situacijama': u usporedivoj anketi kluba iz 2016., 40 posto je to navelo kao prednost automatizirane vožnje, ali ove godine samo 29 posto. To bi mogao biti pokazatelj da se tehnologiji sada malo manje vjeruje", kaže prometni psiholog Kluba mobilnosti.

Jedno pitanje za članove ÖAMTC-a bilo je koje bi glavne brige imali oko kupnje samovozećeg automobila iz današnje perspektive. Zadrška broj 1 među ispitanicima je strah od pogrešnih odluka automatiziranih vozila – taj je broj značajno pao sa 76 posto (2016.) na 67 posto (2022.). Zabrinutost zbog elektroničkih pogrešaka ili oštećenja pala je sa 72 posto (2016.) na 65 posto (2022.). Nevjerojatnih 56 posto ispitanih strahuje od hakerskih napada ili da vozilo preuzme netko drugi. Važna točka u ovom kontekstu je sigurnost podataka. "Sustavi postaju sve inteligentniji i umreženiji. Što se tiče sigurnosti na cestama, to je za pozdraviti - ali automobil ni pod kojim uvjetima ne smije postati podatkovna hobotnica. Öamtc-u je jasno da samo vlasnik vozila može odlučiti o upotrebi podataka koji su generirani i eventualno pohranjeni u vozilu", objašnjava Seidenberger. Osim pitanja o suverenosti podataka, zaštita od hakera i krađe podataka također je tema koja je u fokusu kluba mobilnosti.