Baterijske ćelije: Rastuće tržište na vašem pragu

Baterijske ćelije: Rastuće tržište na vašem pragu

Automobilska industrija, kao i mnoge druge industrije, proživljava teška vremena tijekom Corona krize. No, upravo u ovom trenutku jedno područje doživljava pravi procvat. Govorimo o elektromobilnosti. Potaknuti klimatskim promjenama i ponekad strogim političkim zahtjevima za smanjenje emisija CO2, sve više proizvođača sada želi biti na čelu e-mobilnosti. 

Srce modernih električnih automobila je baterija. Potrebne visokonaponske baterije obično se temelje na litij-ionskim ćelijama. Oni čine oko 40 posto dodane vrijednosti modernog električnog automobila. Ovdje se otvara ogromno rastuće tržište - ono na kojem su azijske korporacije dosad nadmašile europske. U 2019. godini, prema analizi tržišta, oko 90 posto proizvodnih kapaciteta činili su proizvođači s Dalekog istoka, prvenstveno kineske tvrtke poput CATL-a ili BYD-a, zatim južnokorejski LG ili Samsung te japanska grupacija Panasonic. To bi se u budućnosti trebalo promijeniti. 

Brz rast

Wolfgang Bernhart, partner u tvrtki Roland Berger u Stuttgartu, godinama prati razvoj. Trenutno globalni kapacitet ćelija proizvedenih godišnje iznosi oko 300 gigavat sati (GWh). Do 2030. godine, procjenjuje on, to će se povećati na 2300 do 2500 gigavat sati, otprilike osam puta. Iz današnje perspektive, postoji zahtjev za kapacitetom od najmanje 2.000 GWh. 

150 milijardi dolara

Prema Bernhartu, za to će biti potrebno uložiti oko 150 milijardi dolara. Europa će osigurati zdrav dio kolača. Pojedinačni igrači tek su počeli proizvoditi ovdje; Bernhart procjenjuje trenutni proizvodni kapacitet na oko 30 gigavat sati, odnosno samo deset posto od spomenutih 300 GWh proizvedenih u cijelom svijetu. Donedavno ih je bilo puno manje. 

No, već najavljeni proizvodni kapacitet EU-a za 2030. je impresivnih 600 GWh (prema Bernhartu to je dovoljno za oko deset milijuna vozila). To bi bilo oko četvrtine globalnog tržišta, čime bi Europa postala druga najveća proizvodna lokacija na svijetu. To je rezultat trenutne analize Rolanda Bergera. "Novi igrači dolaze u Europu, ne samo zato što ovdje postoje atraktivne subvencije", kaže Bernhart u intervjuu za automobilsku industriju. Postoji i trend regionalizacije i stvaranja lokalne vrijednosti. “Europa će biti tržište s najjačim rastom za proizvodnju baterijskih ćelija”, naglašava stručnjak. 

Tisuće novih radnih mjesta

Europska komisija želi podržati istraživanje i razvoj europskih baterijskih ćelija s 3,2 milijarde eura. Ne želite ovisiti samo o isporukama iz Azije; Automobilske tvrtke također se mogu razlikovati od konkurencije kroz kvalitetu uređaja za pohranu energije. Njemački ministar gospodarstva Peter Altmaier prošle je godine najavio: "U području proizvodnje baterijskih ćelija u sljedećih nekoliko godina u Njemačkoj će se otvoriti tisuće novih radnih mjesta. Do kraja desetljeća bit će ih deseci tisuća. Moramo postati lideri u ovom području." 

Švedska tvrtka Northvolt, koja također vodi zajedničko ulaganje s VW-om, trenutno proširuje svoju poljsku lokaciju u Gdanjsku u najveću europsku tvornicu za rješenja za pohranu energije. Naravno, investitori iz inozemstva, poput kineskih kompanija ili Tesle, također žele pristup europskim sredstvima. 

A samo postavljanje i proširenje proizvodnih pogona nije dovoljno, kao što naglašava stručnjak Roland Bergera Bernhart: "Bit će izazov osigurati cijeli opskrbni lanac, uključujući izgradnju preliminarnih kapaciteta i potrebnih sirovina." Pronalaženje kvalificiranih inženjera također je izazov. "Oni su krivoloveni jedni od drugih", kaže Bernhart. Samo sastavljanje ćelija je visoko automatizirano, ali netko na kraju mora pokrenuti postrojenja. A onda kvaliteta mora biti odgovarajuća, a naravno i troškovi. Potonje bi se smanjivalo s brojem jedinica, ali i prelaskom na znatno veće ćelije. Veće ćelije i njihova izravna integracija u baterijski paket (“cell-to-pack technology”) ili šasiju (“cell-to-chassis technology”) ne samo da smanjuju troškove, već i dodatno povećavaju energiju koja se može pohraniti u prostoru. 

80 posto u deset minuta

Potonje ne samo da čini nepotrebnim velike pakete baterija, već i pojedinačne module u kojima su ćelije baterija prethodno bile kombinirane. Glomazna, teška kućišta u podvozju bila bi eliminirana. Isto se odnosi i na nova dostignuća u staničnoj kemiji, gdje se koriste materijali bogati niklom ili litij željezo fosfat. A od 2025. kruti elektroliti zamijenit će tekuće materijale. Svi ovi razvoji znače da se baterije dodatno optimiziraju. 

Bernhart očekuje da će domet veći od 500 kilometara biti standard do 2030. Više bi bilo moguće, ali ne ekonomski jer bi bilo skuplje i teže i općenito nepotrebno. Postojat će i sustavi za brzo punjenje koji mogu doseći 80 posto kapaciteta za manje od deset minuta, kaže stručnjak. A ciklusi punjenja tada bi značajno premašili životni vijek vozila.